noesis
-
Zatvaranje Regionalne konferencije – NOESIS
•
Regionalna konferencija – NOESIS je svečano zatvorena 7. jula 2024. godine u Svečanoj sali Filozofskog fakulteta u Beogradu, neposredno po završetku glavnog programskog dela Konferencije.
-
Treći dan Regionalne konferencije – NOESIS
•
U nedelju 7. jula 2024. godine, uspešno je okončan treći i poslednji dan Regionalne konferencije – NOESIS.
-
Drugi dan Regionalne konferencije – NOESIS
•
U subotu 6. jula 2024. godine, uspešno je okončan drugi dan Regionalne konferencije – NOESIS.
-
Prvi dan Regionalne konferencije – NOESIS
•
U petak 5. jula 2024. godine, uspešno je okončan prvi dan Regionalne konferencije – NOESIS.
-
Otvaranje Regionalne konferencije – NOESIS
•
Regionalna konferencija – NOESIS je otvorena 5. jula 2024. u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Beogradu.
-
Poziv za volontere: Pridružite nam se u organizaciji Regionalne konferencije – NOESIS!
•
Regionalna konferencija NOESIS održaće se u periodu od 5. do 7. jula 2024. na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Pozivamo sve zainteresovane da se prijave za volontiranje i postanu deo organizacionog tima!
-
Pozivno pismo
•
Udruženje studenata filozofije „Noesis” vas sa velikim zadovoljstvom poziva na prvu Regionalnu konferenciju – NOESIS, koja će se održati u periodu od 5. do 7. jula 2024. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu (Čika Ljubina 18 – 20, Beograd, Republika Srbija).
-
Uloga istorije u strukturi naučnih teorija
•
U tekstu će biti analizirano značenje termina istorija i izložena komparativna analiza dva oprečna stanovišta po pitanju uloge i značaja istorije u formulisanju filozofskih teorija o nauci.
-
Filozofija kreativnosti
•
Malo je stvari koje oblikuju ljudsko iskustvo na način na koji to radi kreativnost. Kreativnost pokreće napredak u svakom čovekovom poduhvatu, prožima sve domene ljudskog života, od umetnosti, preko nauke, do svakodnevnih aktivnosti.
-
Bertrand Rasel: biografija
•
Bertrand Rasel, bio je britanski matematičar, logičar i filozof, kao i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950. godine. Uz Gotloba Fregea i Đžordža Edvarda Mura, Rasel se smatra ključnim utemeljiteljem analitičke filozofije.